Što čitaš?

Zamislite situaciju u kojoj jednog dana saznate da netko drugi koristi vaš identitet, vaše ime pa to onda čini javno, izazivajući zbunjenost, kako kod onih koji znaju o čemu je riječ, tako i kod onih koji prije nisu čuli za vas. Upravo to se dogodilo izdavačkoj kući i knjižari Što čitaš?, nakon što je u medijima objavljena vijest da dvije, zapravo, sad jedna udružena knjiška korporacija organizira festival pod nazivom (zapravo temom) Što čitaš? i tako ga oglašava na sve strane, izazivajući pomutnju i to nečime što bi se moglo nazvati krađom identiteta. Naime, izdavačka kuća Što čitaš? postoji već više od 10 godina i djeluje pod tim imenom, već godinu dana ima knjižaru u Gundulićevoj 11 u Zagrebu, do danas je objavila tridesetak tiskanih izdanja, preko 300 besplatnih elektroničkih knjiga i tekstova, sudjeluje u nizu javnih manifestacija, a što je možda najapsurdnije u cijeloj situaciji, ima svoja izdanja na policama knjižara organizatora festivala. Dakle riječ je o projektu koji nije samozatajan, da ne kažemo anoniman. U suprotnom bi ovakvu situaciju mogli pripisati neznanju pa bi stvar bila jasna, no ovdje je očito u pitanju nešto drugo. Međutim, netko će pomisliti kako je ovo pitanje spora oko zaštite imena, registriranog branda ili nekog sličnog kapitalističkog „izuma“. Ne, nije stvar u tome, Što čitaš? ne polaže pravo na to pitanje, niti ga želi „ukrasti“ svijetu, već je ovdje riječ o elementarnoj pristojnosti i uvažavanju činjenice da se već više od desetljeća pod tim imenom odvija nešto što je vrlo specifično, sadržajno je određeno i svatko tko poznaje knjišku scenu (i nešto šire od toga) znati će što očekivati pod imenom Što čitaš?. Ipak je riječ o jednoj o rijetkih izdavačkih kuća koje objavljuju naslove, nazovimo to općenito, društveno-angažirane tematike, od anarhizma do permakulture, od književnosti do filozofije. Zbog svega ovoga, uzeti ime nečeg tako specifičnog i koristiti ga u drugom kontekstu, bez ikakve konzulatacije sa izdavačkom kućom Što čitaš?, u najmanju ruku je neprimjereno. Istovremeno, pokazuje odnos „velikih“ prema „malima“, gdje je financijska moć (i svaka druga) sve, a korektan odnos tek sredstvo dodvoravanja nekom većem i moćnijem. Tome, vjerojatno, možemo pripisati i činjenicu da se nitko nije javio na upućeni e-mail u kojem se ne traži ništa već jednostavno očitovanje o svemu. Kako god bilo, izdavačka kuća Što čitaš? nastavlja svoj projekt koji je usmjeren na to da nestanu takvi odnosi moći, na suradnju i solidarnost, a ova situacija je samo jedan od niza primjera onoga što ne valja u društvu i zbog čega je nužno promjeniti postojeće društvene odnose iz temelja.

Na kioscima je
novi broj 'Vijenca'
(samo 10,00 kn )

a u njemu,
između ostaloga,
i
moja kritika
romana
'Krvavi meridijan'
Cormaca McCarthyja




Novi Vijenac još donosi:

- razgovor s književnom povjesničarkom Helenom Peričić
- razgovor s teatrologom i novim akademikom Borisom Senkerom
- tekst Jasena Boke o pobuni hrvartskih dramskih pisaca protiv obrazloženja žirija za dodjelu nagrade Marin Držić
- kolumnu jezikoslovke Nives Opačić
- tekst Ljerke Car Matutinović o knjizi Željke Cvitanović 'Životna feniksoljublja'
- tekst Pavla Pavličića iz ciklusa 'More i voda' : Beč i Londra
- tekst Strahimira Primorca o knjizi 'Bog neće pomoći' Marka Pogačara
- tekst Ane Kapraljević o knjizi Branimira Donata 'Prakseologija hrvatske književnosti'
- tekst Darije Žilić o knjizi 'Svemir u prahu' Romane Brolih
- tekst Davora Šalata o knjizi 'Krijumčari' Aleša Debeljaka
- kratka priča Zorana Malkoča 'Ubio si babu'

te još pregršt tekstova o teatru, filmu, likovnoj umjetnosti, plesu, arhitekturi, glazbi...

Zagrebački sajam knjiga, koji se proteklih osam godina održavao u knjižari Profil Megastore u Zagrebu, metamorfozirao je u Prvi hrvatski festival knjiga i ove će se godine od 18. do 27. svibnja, u organizaciji tvrtke Profil Mozaik, održati u četiri hrvatska grada, u Osijeku, Rijeci, Splitu i Zagrebu.

Na Festivalu će se održati više od 80 promocija u kojima sudjeluje preko stotinu hrvatskih pisaca, kritičara i zaljubljenika u knjige.

Opširnije o programu ovdje

“Pokušao sam spojiti razne priče, onu o telekomunikacijama, književnosti, duševnom i obiteljskom životu, povijesti Carstva, tako da svaka objašnjava ove druge i time proizvede nova značenja. Ali to nije tek puka intelektualna vježba, već ljubavna priča, i to ona Sergeova. Cijelo vrijeme on traga za nemogućim. Naposljetku ženi svoju mrtvu sestru, što je zapravo, kad dobro razmislimo, radnja Orkanskih visova pomiješana s Freudom. Ljubav, smrt i incest isprepleću se tako u jednoj priči.” (Tom McCarthy)

K je na prvi pogled napeti Bildungsroman odijeljen na četiri velike cjeline. Košuljica – na pastoralnom imanju u Engleskoj, na samom kraju 19. stoljeća rađa se Serge Carrefax i čini se da ga čeka iznimna budućnost. Odrastajući u neobičnoj obitelji, s ocem istraživačem i voditeljem škole za gluhe, majkom umjetnicom i ovisnicom te iznimno nadarenom sestrom Sophie njegov će život doista postati utjelovljenje svih čuda vremena koje je upravo započelo otkrićem komunikacije: oduševljen novom radijskom tehnologijom, Serge provodi noći tražeći signale u eteru. Početkom Prvoga svjetskog rata biva unovačen kao radiotelegrafist pa on pod utjecajem kokaina i citirajući Hölderlina s užitkom leti iznad ratom poharane zemlje. Po povratku iz ratnog zarobljeništva započinje studij arhitekture u Londonu kao dio poslijeratne izgubljene generacije ogrezle u seksu, narkoticima i paranormalnom....


Kao i u prethodnim knjigama, McCarthy je u romanu K pokušao probleme kojima se bavila avangarda uobličiti u pripovijest – a rezultat je vrtoglava, hipnotička i prekrasno napisana knjiga koja zaslužuje više čitanja. Tom McCarthy napisao je roman za naše vrijeme: osvježavajuće različit, intelektualno oštrouman i izrazito uzbudljiv.
THE TELEGRAPH


McCarthyjeva strategija u romanu K nije daleko od Sergeovih priviđenja pod utjecajem droge – sastoji se, naime, od slaganja nepovezanih asocijacija u tkanje u kojem se ponavlja mnoštvo slika: analogije između ljudskog tijela, zemlje i strojeva, šumovi i zujanje električnih signala, filmski zasloni, crijeva i tuneli, strujni krugovi, košuljica kojom je novorođenče obavijeno pri porodu i druge svilene opne. Ta ponavljanja naposljetku ostavljaju dojam kao da se njima želi uputiti na neki kôd – kao da bi čitatelji, ravnajući se prema točnom položaju tih slika u romanu, trebali otkriti njihovu skrivenu poruku. (...) I, uistinu, rasplet romana snažno potvrđuje njegovu smionu strukturu.
JENNIFER EGAN, THE NEW YORK TIMES BOOK REVIEW


U romanu se govori o kukcima, incestu, geometriji, spiritizmu, zemljovidima, koordinatama, izumu i razvoju radija, zrakoplovima, kodovima, oružju i sustavima za otkrivanje predmeta. Ako je Kafka, po Žižeku, erotizirao birokraciju, onda za McCarthyja možemo reći da erotizira tehnologiju.
BOOKMUNCH

Istinski impresivno.
THE GUARDIAN

Unatoč svojem pripovjedačkom naboju, ovaj roman ne psihologizira niti moralizira. Prije bi se moglo reći da je posrijedi povijest jednog slučaja poput onog Freudova ‘čovjeka vuka’ i arheološko prebiranje po ljudskim ključnim osobinama. Sjajna panorama moderne!
DEUTSCHLANDRADIO

Oštrouman i napet roman prepun simbola… K je vatromet ideja, pršti znanjem, filozofskim promišljanjima i studijama slučaja ŕ la Freud.
FOCUS ONLINE

Nakon tri zapažene i prevođene knjige pjesama, zbirke eseja i publicističke knjige,
mladi pjesnik, esejist i književni kritičar Marko Pogačar nedavno je objavio i
prvu zbirku priča pod nazivom "Bog neće pomoći". U razgovoru s autorom,
zatim izdavačem Krunom Lokotarom te publicistom Radom Dragojevićem na tribini 'Književni petak' će biti riječi o svojevrsnoj "postapokaliptičnoj" atmosferi koja prevladava knjigom, o literaturi iz koje je "nestao Bog" ili postoji, ali nam samo "može odmoći", o zgusnutom i simbolički nabijenom pripovijedanju i o vremenu u kojem nema mjesta za spas jer nema ni Boga koji bi nam pomogao.

Urednik i voditelj je Tonči Valentić.
Književni petak održat će se 18. svibnja u 20 sati u Gradskoj knjižnici, Starčevićev
trg 6, Galerija Kupola, 3. kat.

Izdavač Hrvatsko društvo pisaca i
organizator Festival subverzivnog filma
pozivaju nas na

predstavljanje 16. broja
časopisa 'Europski glasnik'

u kinu Europa, Zagreb, Varšavska 3,
u četvrtak, 17. svibnja, u 18 h.

Sudjeluju
Dražen Katunarić, urednik
Jasna Babić
Alan Uzelac
Žarko Paić

Ulaz besplatan

O sadržaju 16.broja 'Europskog glasnika' ovdje

Objavljen je novi broj časopisa 'Kolo'
(br. 5-6/2011., izd. Matica hrvatska, gl.ur. Ernest Fišer).



Između ostaloga, novo 'Kolo' sadrži i temat posvećen
književnom povjesniku Miroslavu Šicelu (1926.-2011.).

Tekstove o radu Miroslava Šicela napisali su
Dragutin Rosandić, Cvjetko Milanja, Joža Skok, Ernest Fišwer i Eduard Vargović
a čitati ih možete
na ovome linku.

Hrvatsko društvo pisaca
poziva nas na književni događaj u okviru suradnje
Stalne hrvatsko-bavarske komisije

BAVARSKO-HRVATSKI KNJIŽEVNI DIJALOZI

U srijedu 16. svibnja 2012. u 19 sati,
Hrvatski državni arhiv, Trg Marka Marulića 21, Zagreb

Sudjeluju:
BAVARSKI I HRVATSKI AUTORI:
Werner Fritsch i Ivana Sajko
Heike Geißler i Ivana Simić Bodrožić
Thomas Lang i Zoran Ferić

U četvrtak 17. svibnja 2012. u 19 sati,
Knjižara Nova, Trg Ante Starčevića 4, Osijek

Sudjeluju:
BAVARSKI I HRVATSKI AUTORI:
Petra Morsbach i Ludwig Bauer
Dagmar Leupold i Ivana Šojat Kuči
Georg M. Oswald i Edo Popović

UVODNA RIJEČ: Pozdravni govor ministrice kulture prof. dr. sc. Andree Zlatar Violić MODERATORI: Ana Brnardić i Verena Nolte
PREVODITELJICA:Vesna Ivančević Ježek

O stanju
domaće nezavisne kulturne scene
piše
Ivan Kralj,
(urednik portala Kupus.net
te ravnatelj Festivala novog cirkusa)
na ovome linku

Predstavljanje knjige "Sporna istina : Sjećanja", drugog sveska sjećanja jednog od najznačajnijih katoličkih teologa današnjice Hasa Künga, održat će se u utorak 15. svibnja 2012. godine, u 19 sati, u antikvarijatu Ex libris u Rijeci (Riva boduli 3b).

O knjizi i autoru govorit će:
prof. dr. fra Ivan Šarčević, Franjevačka teologija Sarajevo
Antun Šuljić, prof, zamjenik ravnatelja Kršćanske sadašnjosti
Željko Ivanković, književnik
Zoran Grozdanov, urednik knjige

Hans Küng (r. 1928.) jedan je od najznačajnijih mislilaca današnjice. Kao katoličkom teologu, 1980. godine oduzeto mu je pravo poučavanje teologije zbog knjige o nepogrešivosti pape.

Ex libris je objavio i prvi svezak njegovih sjećanja 2009. godine, pod naslovom "Izborena sloboda : Sjećanja".

Izvor: Moderna Vremena Info

Hrvatsko društvo pisaca, Hrvatski PEN centar i Hrvatsko-hispansko društvo

organiziraju tribinu

Latinoamerički politički grafiti

Predavačica je Dr. Mari­a Auxiliadora Alvarez, sveučilišna profesorica iz Venezuele, a voditelj Tomica Bajsić

u ponedjeljak, 14. svibnja, u 19 sati,
u vili Arko (Gornji grad), Basaričekova 24, Zagreb

Poznati kulturno-turistički projekt MasterCard Brod knjižara – Brod kulture raspisuje treći po redu natječaj za najbolju kratku priču. Na natječaj se pozivaju svi zainteresirani da pošalju svoje dosad neobjavljene kratke priče. Glavna nagrada autoru/ici pobjedničke priče bit će sudjelovanje na ovogodišnjoj turneji i plovidba „MasterCard Brodom knjižarom – Brodom kulture“.

Propozicije natječaja dostupne su ovdje

Za onoga koji propituje prostor nepoznatog, nesavladivog, knjiga pjesama Branka Čegeca Pun mjesec u Istanbulu specifična je vrsta "tamnog mjesta". Susret s drugim, naš putujući rasuti teret, odricanje i pristajanje, neuhvatljiva magma grada (ljudskih lica, u prvom redu) dotiče se, ili je u središtu, njegove nove knjige. Uznemirujući okoliš, prisutnost drukčijeg svijeta, istodobnost različitog, spušta se u hiroviti prostor pjesme s jednakom i neizvjesnošću i strašću. Poezija u svojoj procesualnosti i krhkosti, golosti i ranjivosti, paradoksalno, jedini mu je pouzdan znak: u kretanju gradom, u njegovim različitim mjerama, razmjerima, aršinima, ona se nadaje kao mjesto s kojeg se govori o strahu, radosti i žudnji, piše o događaju i slučaju. Onkraj svjetla, ili iza onoga što nam predstavlja, prikazuje – mrmor glasova, tajna pozornica grada, bitka i mir, ljubav i smrt, prisutnost i odsutnost – Pun mjesec u Istanbulu za čitatelja postaje put prema gore, fotografiranje uličnih predstava, sintaksa nepoznanica, orbita bizarnih likova i parola prodavača.

Hoćemo li takvim čitanjem (svijeta) doći do temeljnog znaka: prispjeti u vrijeme punog mjeseca u Istanbulu? Miješaju se imena i činjenice, kalendar dolaska i odlaska, ali ono što se uistinu upisuje, poezija i drama teksta, trag egzistencije i sudbine, otkriva se na drugom polu značenja, na drugoj (mračnoj) strani "punog mjeseca u Istanbulu".
(Miroslav Mićanović)

PUČKO OTVORENO UČILIŠTE GRADA ROVINJA
i
DRUŠTVO HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA

priređuju 17. književno-znanstveni skup
'Dani Antuna Šoljana'

u Rovinju
11 - 12. svibnja 2012

U sklopu Dana Antuna Šoljana održat će se kolokvij posvećen književnom opusu Krste Špoljara.

Program je dostupan ovdje

Nakon deset godina Festival europske kratke priče statistički izgleda ovako: 100 pisaca, 17 europskih zemalja, 7 hrvatskih gradova domaćina, 17 antologija kratke priče. A događanjima i atmosferom ovako: ležerna sinergija gostiju, domaćih pisaca i publike kroz promocije,
razgovore, okrugle stolove, večernja zajednička čitanja, spisateljska kuhanja...
Tijekom svojih "deset godina u nesistematiziranim bljeskovima" na festivalskoj pozornici
pojavila su se mnoga ugledna imena europske i svjetske književnosti, a ovogodišnji Festival,
jedanaesti u nizu, ugostit će, među ostalima, poznatog nizozemskog književnika Ceesa Nootebooma, čije se ime u kuloarima često povezuje s Nobelovom nagradom za književnost.
Na tribini će biti govora o Festivalu i njegovim odbljescima – prošlim, sadašnjim i budućim, o tome kako je "ostao malen i postao velik", propulzivnosti za strane i domaće pisce, zatim po čemu
se razlikuje od većine drugih hrvatskih festivala, o ljudima i tekstovima, o žanru kratke
priče u kontekstu suvremene književne produkcije i recepcije...

Gosti su Zoran Ferić, Snježana Husić, Karla Pudar i Roman Simić Bodrožić.
Urednik i voditelj je Gordan Nuhanović.
Tribina će se odžati 11. svibnja u 20 sati u Gradskoj knjižnici,
Starčevićev trg 6, Zagreb, Galerija Kupola, 3. kat.

DHK
i
Austrijski kulturni forum

pozivaju nas na predstavljanje romana
Josepha Rotha „Priča o 1002. noći“
(izd. Alfa)

u zagrebačke prostorije
DHK-a
u četvrtak, 10. svibnja 2012. u 19 sati!


Sudjelovat će:
Prof. emeritus Viktor Žmegač
Božidar Petrač, urednik
i
Dr. sc. Vlado Vladić, prevodilac


Ulomke iz romana čitat će
dramski umjetnik Dubravko Sidor.

U četvrtak, 10. svibnja 2012. u 19 sati
u prostoru
Hrvatskog društva pisaca

održat će se razgovor s Lidijom Vukčević
o njezinoj poeziji.

Povod za susret je prošle godine objavljena
knjiga pjesama "Zagrljaj jezika“
(izdavač CDNK, Cetinje, Crna Gora, 2011.).

O knjizi će uz autoricu govoriti pjesnikinja i kritičarka
Ana Brnardić i akademik Zvonimir Mrkonjić.

Tijekom 18. i 19. stoljeća kroz šumovite predjele Gorskog kotara sagrađene su četiri ceste koje su povezale Panonsku nizinu s Hrvatskim primorjem. Izgradnju Karoline, Jozefine, Lujzijane i Rudolfine pokrenuli su austrijski vladari po kojima su one dobile svoja imena, no projektirali su ih većinom hrvatski inženjeri i gradile ruke domaćih majstora i težaka te pripadaju hrvatskoj graditeljskoj i kulturnoj baštini. Iako je donedavno sav promet prema moru tekao ovim starim prometnicama, mnogi ne znaju ni njihova imena. Knjiga Starim cestama do mora upoznat će čitatelja s vrijednostima i osobitostima starih cesta te s prirodnim znamenitostima i kulturnim i povijesnim spomenicima koji se nalaze u predjelima kojima ceste prolaze.

Ova knjiga stvarana je nekoliko godina, postupno i vrlo detaljno. Autori su prevalili tisuće kilometara autom, biciklima i pješice, snimili desetak tisuća fotografija, prelistali brojne stare knjige i dokumente, provlačili se kroz gustiše u potrazi za odbačenim miljokazima i u mahovinu zaraslim natpisima i u svako slovo knjige unijeli puno ljubavi i entuzijazma. Posebnu vrijednost knjige predstavljaju prikazi nekih građevinskih spomenika koji se sada po prvi puta predstavljaju javnosti, kao i detaljni opisi dionica koje su već dugo izvan upotrebe i kojima se može proći samo pješice ili brdskim biciklom.

Na starim cestama više nema puno prometa. Ova knjiga poziva vas da se njima provezete opušteno, uživajući u krajolicima, građevinskom umijeću i smislu za lijepo kojima su ih obilježili njihovi graditelji. Možda ćete barem nakratko osjetiti duh davnih vremena kada se putovalo kočijom i zaprežnim kolima, a udaljenost, brzina i vrijeme imali su posve drugačije, danas već zaboravljeno značenje.

O uvredljivoj mantri :
'Hrvati ništa ne čitaju'
te o
urednici kulture
na HTV-u
Vlatki Kolarević,
Miljenko Jergović
piše ovdje

Kao zemlja koja, po brojnim tvrdnjama liberalnih mislilaca, tek izlazi iz zlokobnog samoupravnog socijalizma, Hrvatska se upravo upoznaje s čarima klasnog humora. To je onaj vid zabave kad viši sloj nakon obilne večere zapali kubanske cigare, pa se stane grohotati na račun gubitnika, siromašnih i onemoćalih. Ovakve vrckave društvene igre ovjekovječene su u klasičnom Monty Pythonovom skeču “Godišnja utrka za najvećeg tikvana više klase”, ali i mi šmokljane za ovu trku imamo.
Tako je na menadžerskoj konferenciji WinDays u Rovinju direktor Microsofta Ivan Vidaković odlučio zabaviti prisutne našalivši se podatkom da na jednog umirovljenika dolazi 1,19 zaposlenih. Vidaković je ustanovio kako bi “bilo bolje da svaki zaposlenik usvoji jednoj umirovljenika”.
Poslije završetka povijesnog skupa u Rovinju i nakon što su se slegle salve smijeha nazočnih gospodarstvenika, ostala je, međutim, visjeti u zraku nejasna pojedinost. Nije jasno zašto je Vidaković u prijedlogu reforme adoptivnog sustava spominjao radnike, kad je kao neprijeporni humanist i pripadnik tvrtke velikog dobrotvora Billa Gatesa mogao jednostavno predložiti da svaki menadžer usvoji desetak umirovljenika i tri nezaposlena. Tako bi kapitalistička filantropija pomalo izašla iz svojih skučenih i šablonskih okvira dijeljenja milostinje te bi se usmjerila na njezino pojačano dijeljenje.
Od ostalih grandioznih nastupa u Rovinju ističemo uobičajeno briljantnog direktora Privredne banke Zagreb Božu Prku. On je posve nepredvidljivo izjavio da u zemlji još uvijek vlada samoupravni socijalizam i oštro se zauzeo protiv partitokracije, odnosno postavljanja podobnih kadrova na direktorska mjesta (zaboravljajući nekim divnim čudom pritom sebe - HDZ ga je naime svojedobno instalirao za direktora PBZ-a, op. K.moljac).

Petar Glodić

LITTERIS
nas poziva na
promociju knjige poezije

DRAŽENA KATUNARIĆA
'K R O N O S'
u izdanju Litterisa, 2011.



u utorak, 8. svibnja 2012. u 19 sati
Knjižnica Marije Jurić Zagorke
Krvavi most 2, Zagreb

Sudjeluju
Tonko MAROEVIĆ,
Darija ŽILIĆ,
Sead BEGOVIĆ
i autor Dražen KATUNARIĆ,
a stihove čita Goran MATOVIĆ

Na kioscima je
novi broj 'Vijenca'
(samo 10,00 kn )

a u njemu,
između ostaloga,
i
moja kritika
romana
'Čišćenje'
Sofi Oksanen




Novi Vijenac još donosi:

- kolumnu jezikoslovke Nives Opačić
- tekst Ljerke Car Matutinović o knjizi sabranih pjesama Berislava Nikpalja
- tekst Pavla Pavličića iz ciklusa 'More i voda' : Lešada i cušpajz
- tekst Gojka Sušca o knjizi putopisa Tome Podruga 'Putovanja'
- tekst Strahimira Primorca o knjizi 'Terevenka u Majdanu' Dragana Pavelića
- tekst Vanje Kulaš o knjizi Ajle Terzić 'Mogla je biti prosta priča'
- tekst Dolores Grmače o kritičkom izdanju pretiska pjesmarice Atanazija Jurjevića iz 17. stoljeća
- poezija Nenada Piskača


te još pregršt tekstova o teatru, filmu, likovnoj umjetnosti, plesu, arhitekturi, glazbi...

Mihaly i Erzsi bili su ljubavnici. Želeći pobjeći od svojih malograđanskih sudbina, Erzsi od muža – bogatoga bankara, a Mihaly od dobrostojeće i opresivne obitelji, vjenčaju se i odlaze na bračno putovanje u Italiju. Već u Veneciji Mihaly shvaća da ga brak ne spašava od opsesivne nostalgije za mladošću, naprasno napušta mladenku i odlazi na putovanje koje će mu osvijetliti njegov dotadašnji život i sudbinu.

Riječ je o pametnom i čarobnom romanu, neprestano zabavnom i punom aforizama za pamćenje. Szerb je bio vrlo nadaren pisac, a najoštriji u predviđanju nesreće koja ga je naposljetku stajala života. Na našu sreću, uspomena na njega živi i dalje.
T. Lichtig, TLS, siječanj 2010.

Najljepši su kod ove knjige njezin ton i nepokolebljiv karakter. [...] Posjeduje nešto gotovo božansko – što dolazi do izražaja tim više što Szerba njegova silna inteligencija nije nagnala da napiše suhoparno perfekcionističko djelo.
The Guardian

Putnik i mjesečina ima elemenata prave paranoidne vizije, žestoka nadrealizma, putopisnog vodiča, priče strave i užasa, čestertonske fantazije, intelektualne debate i nelagodne društvene satire. [...] to je knjiga koja žari, koja ima važnost...
Times Literary Supplement

Szerb se ubraja među majstore beletristike 20. stoljeća.
Daily Telegraph

Neka Szerbov ulazak u naš književni panteon bude konačan.
Financial Times